Kad je riječ o Europskoj Uniji i europskim pitanjima naglasak je obično na politici ili ekonomiji, a sad je vrijeme da se istaknu bogatstvo i raznolikost europskih kultura.

To je bio plan Meline Mercouri i Jacka Langa (ministara kulture Grčke i Francuske) kad su 1985. pokrenuli projekt Europske prijestolnice kulture.

Europske prijestolnice kulture odabiru se četiri godine unaprijed u okviru natjecanja na nacionalnoj razini, ali prema istim kriterijima definiranima na europskoj razini. Odabrani gradovi postaju Europska prijestolnica kulture na 12 mjeseci.

Ta titula podrazumijeva veliku odgovornost, na toj lokaciji treba organizirati niz kulturnih događanja stavljenih u europski kontekst.

Dosad je prijestolnicom kulture imenovano više od 60 gradova, koji su od toga ostvarili brojne pozitivne koristi, od poticaja turizmu do većeg uvažavanja stanovnika, od veće vidljivosti na međunarodnoj razini do većeg osjećaja pripadnosti građana zajedničkom europskom području.

Europskim prijestolnicama kulture u 2020.g. proglašeni su Rijeka (Hrvatska) i Galway (Irska).

Ove 2022.g. primjerice titulu Europske prijestolnice kulture ponesao je Novi Sad (Srbija).

Europska prijestolnica kulture je titula koju od 1985. godine dodjeljuje Europska komisija u natjecanju među gradovima koji moraju dokazati da kulturu vide kao važno područje svojeg razvoja i svoje preobrazbe.

Projekt Europske prijestolnice kulture (EPK) donosi ulaganja financijskih sredstava u razvoj kulture u gradu koji ponese titulu – i to javnih europskih sredstava, nacionalnih, regionalnih i lokalnih, ali i doprinos sponzorskih sredstava.

Postavši Europskom prijestolnicom kulture, Rijeka je uvrštena na popis šezdesetak europskih gradova koji su ovu titulu nosili do sada poput Dublina, Liverpoola, Atene, Roterdama, Genove i mnogih drugih.

Rijeka je ujedno i prvi hrvatski grad koji je ponesao tu prestižnu europsku titulu.

Rijeka je u svojem naslovu definirala sebe kao Luku različitosti, glavne teme koje su obrađivane kroz projekt EPK bile su Voda, Rad i Migracije, a čitav koncept prijestolnice kulture bio je baziran na 7 glavnih programskih pravaca. Nazivi programskih pravaca, kojima je obuhvaćeno sve ono što Rijeka je i na čemu želi graditi svoju budućnost bili su Doba moći, Dopolavoro, Dječja kuća, Kuhinja različitosti, Lungomare Art, Slatko i slano i Izvan Pravca.

Sedmi programski pravac naziva „27 susjedstava“, bio je koncipiran na način da Rijeci pruži regionalnu dimenziju i jedini je za kojeg je u potpunosti u financijskom smislu bila odgovorna Primorsko goranska županija. Programski pravac 27 susjedstava okupio je pod svoju kapu 27 malih zajednica (sela, gradova, općina, ulica, kvartova…), koji su u suradnji sa stručnjacima Europske prijestolnice kulture i u partnerstvu sa svojih 27 pandana na području 27 zemalja Europske unije odabirali teme koje su u kulturnom i razvojnom smislu bitne za njih same.

Odabirali su ono što žele istaknuti u prvi plan, ono po čemu se razlikuju i najvažnije, ono na čemu žele graditi svoju budućnost. Jedno od susjedstava unutar programskog pravca bilo je i Gomirje. Tu zapravo počinje naša priča, priča koja traje već treću godinu za redom, koja je okupila nekoliko entuzijasta koji su svoje vrijeme željeli uložiti u nešto što na samom početku nisu niti razumjeli u potpunosti, ali su vjerovali da može dati novi razvojni impuls mjestu i njegovim stanovnicima, kao i prikazati ono najbolje što Gomirje ima a što nedovoljno ističemo, svoju više od četiri vijeka bogatu kulturu i povijest.

Na samom početku nekolicina Gomiraca okupljenih u sklopu programskog pravca „27 susjedstava“, učinila je neophodan prvi korak za provedbu svih daljnjih planiranih aktivnosti, osnovala je udrugu „Gomirje u srcu 1599“. Nakon toga započele su intenzivne aktivnosti od kojih ćemo izdvojiti samo najznačajnije kao što su sastanci sa timom Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020 i brojnim stručnjacima u polju kulture sa kojima su članovi tima radili na mapiranju potreba i resursa u području kulture bitnih za Gomirje.

Uslijedilo je nekoliko putovanja u europske destinacije poput Lisabona, Londona, Strasbourga, u sklopu kojih su Gomirci naučili nešto o tome kako se slične sredine u drugim europskim zemljama nose sa razvojnim izazovima.Na tim susretima su dobili priliku predstaviti sebe i svoje mjesto na način kako smatraju da je najbolje, poput primjerice prezentacije o manastiru Gomirje u Vijeću Europe u Strasbourgu. Sklopljena su i određena partnerstva, primjerice ono sa organizacijom Green wise people iz Londona koja se bavi organizacijom škola u prirodi sa ciljem rješavanja jednog od najvećih problema današnjice – ovisnosti djece o uređajima poput tableta i smartphonea. Dogovorena suradnja sa nekima od partnerskih organizacija je nažalost za neko buduće vrijeme pomjerila pandemija Covid-19.

Bilo je to jedno od ljepših putovanja članova tima Gomirje, gdje je bilo prilike i za turistički obilazak jedne od najvećih svjetskih metropola.

 

 

 

Nekoliko riječi treba reći i o jednom od prvih projekata koji je počela razvijati inicijativa i grupa ljudi okupljenih oko Udruge Gomirje u srcu uz podršku nekoliko mještana i potporu Srpskog kulturnog društva Prosvjeta. Riječ je naravno o organizaciji međunarodnog festivala harmonike „Gomirje harmonika mundial“, čije se već četvrto izdanje očekuje i ove godine.

Ideja festivala rodila se kada su članovi udruge, ujedno članovi susjedstva Gomirje, u razgovorima i konzultacijama sa stručnjacima i kulturnim radnicima tvrtke EPK Rijeka 2020 došli na ideju da svoju bogatu i specifičnu povijest i kulturu, koja na ovim prostorima traje dulje od 400 godina, predstave organizacijom festivala u čijem središtu će biti instrument koji tu kulturu možda najbolje predstavlja. Riječ je naravno bila o harmonici. Iako je prvotna ideja bila da se proslavi Velike Gospojine, kao jednog od najvećih vjerskih praznika Primorsko goranske županije ali i šire, pridoda jedan kulturni sadržaj tipa festivala harmonike, odluka je ipak pala da se festival krene razvijati odvojeno, kako ga proslava Velike Gospojine ne bi zasjenila i gurnula u drugi plan.

Najbolja potvrda dobre odluka bila je uspješna realizacija festivala, ne samo prve godine 2019., veći kroz dvije iznimno zahtjevne pandemijske godine, i to bez financijske i logističke podrške Europske prijestolnice kulture.

Do sada je na festivalu nastupilo nekoliko renomiranih muzičara svjetskog glasa, ali i nekoliko vrlo mladih i perspektivnih harmonikaša pred kojima je velika karijera. Ostvarena je i suradnja sa festivalom heligonki koji su se kao susjedni muzički izražaj izvrsno logički nadovezale na gomirski festival.

Inače, festival je zamišljen kao događanje vezano uz muziku i harmoniku, ali ne samo uz muziku. Organiziranjem master classa, kojeg za lokalne mlade muzičare održavaju poznati umjetnici koji nastupaju na festivalu, plan je da se putem umjetničkih rezidencija (boravka renomiranih svjetskih umjetnika tijekom godine)  organiziraju događaji koji će festivalu dati i cjelogodišnji karakter. Osim toga, od samog početka pružena je prilika i lokalnim proizvođačima hrane, pružateljima usluga smještaja i ugostiteljima da se aktivno uključe u organizaciju, ali i da im se omogući prodaja njihovih proizvoda i popunjavanje kapaciteta. Samo takvim pristupom moguće je postići širi društveni utjecaj festivala, ali i omogućiti njegovu dugoročnu održivost i dugogodišnje trajanje.

Do sada je u festivalskim danima i programu prevladavala umjetnička harmonika, ali prostor je ostavljen i za srpsku narodnu muziku, segment festivala koji organizatori žele posebno razvijati u godinama što dolaze.

 

 

 

 

 

 

Do sada su organizaciju festivala financijski podupirali Primorsko goranska županija, Srpsko narodno vijeće, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, kao i tvrtka EPK Rijeka 2020. Nadamo se da će u narednim izdanjima festival imati potporu i Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao i svoje kao matične lokalne samouprave.

Iako je festival harmonike jedan od najvidljivijih rezultata sudjelovanja Gomirja u projektu Europske prijestolnice kulture, članovi gomirskog tima su sudjelovali i u brojnim drugim aktivnostima vezanim uz kulturu i baštinu Gomirja. Jedna od tih aktivnosti je i sudjelovanje u projektu STEPS.

STEPS je zajednički pilot projekt Europske Unije i Vijeća Europe koji ima za cilj izgradnju i jačanje zajednica, promicanje solidarnosti, dijaloga i međusobnog razumijevanja između različitih zajednica, kroz akcijske planove temeljene na participaciji. Oslanjajući se na iskustva i postignuća Vijeća Europe i gradova ICC mreže na području kulturnog nasljeđa, kao i na provođenju projekata i programa, kroz STEPS se razvijaju akcijski planovi temeljeni na participativnom angažmanu zajednica.

Oslanjajući se na iskustva i postignuća Vijeća Europe i gradova ICC mreže na području kulturnog nasljeđa, kao i kulturološki raznolikih društava, razvijao se i testirao metodološki okvir za korištenje baštine na lokalnoj razini. Taj se je metodološki okvir provodio kroz proces istraživanja koji će predložiti indikatore za mjerenje utjecaja participativnih pristupa kulturnoj baštini kao resursu za razvoj zajednice i koheziju.

U tom kontekstu odabrano je 5 susjedstava iz programskog pravca 27 susjedstava na tematskim cjelinama vezanim uz kulturno nasljeđe ali na različite načine. Kroz 2018 godinu fokus I aktivnosti u tom smislu bile su usmjerene na participaciju u različitim načinima mapiranja baštine u suradnji sa zajednicama, umjetnicima I različitim inicijativama bazirajući se na već provjerenim inicijativama dobre prakse.

U procesu odabiranja zajednica i/ili susjedstava ideja je bila da se istakne kontrast različitih povijesnih vremena I utjecaja koje i danas predstavljaju značajan identitetski element, ali isto tako i geografske aspekte Riječkih susjedstava – obalu, urbanu Rijeku, otoke i gorski dio. Tim slijedom odabrana su susjedstva Cres, Kastav, Novi Vinodolski, Drenova i Gomirje.

Pored spomenutih mapiranja baštine, pojedini članovi susjedstava sudjelovali su u prekograničnim aktivnostima projekta poput posjeta Vijeću Europe u Strasbourgu, jednoj od najvažnijih europskih institucija. Tom prilikom su članovi tima iz Gomirja predstavili svoje mjesto, konkretno jednu od njegovih najvećih znamenitosti manastir svetog Jovana Preteče, najzapadniji srpkopravoslavni manastir na području Europe.

 

 

Bez obzira na puno prepreka na putu, na pandemiju, neizvjesnost, nedostatak financijskih sredstava, dodatnu obavezu na potpuno volonterskoj bazi, članovi tima Gomirje u srcu ističu da bi sve još jednom ponovili i da u budućnosti planiraju puno novih suradnji, projekata i putovanja. Koriste priliku da se i na ovom web portalu predstave svojim sugrađanima i široj javnosti i pozivaju one kojima se ova priča svidjela da im se pridruže i da bez ikakvih obaveza i pritisaka zajedno grade zajednicu za sve – Gomirje budućnosti!

Do slijedeće priče još jedna lijepa fotografija…